| Tragom hercegovačke obljetnice: Zaboravljeni herceg Stipan |
| Petak, 17 Listopad 2008 18:25 |
|
___piše : Radoslav Dodig
 Gospodar humski i primorski Petnaesto stoljeće bilo je više nego burno u hercegovačkoj povijesti. Obilježio ga je i svoj mu pečat utisnuo najmoćniji i najveći Hercegovac u srednjem vijeku Stipan Vukčić Kosača (1405-1466). Dubrovčani su 17. listopada 1448. čestitali Stipanu Vukčiću Kosači na novoj tituli hercega. Postoje različita mišljenja o tome tko je vojvodi Stipanu mogao dati titulu herceg: rimski papa, njemački car ili turski sultan. Samo su oni mogli dijeliti vladarske naslove. Čini se, ipak, da je on, po ugledu na Hrvoja Vukčića Hrvatinića, titulu herceg (od njemačkoga herzog, vojskovođa, vojvoda) sam sebi uzurpirao. Herceg Stipan Vukčić Kosača i dalje je zagonetan i intrigantan lik. Ne postoje suvremeni opisi njegova života, pa su ga mnogi istraživači ocjenjivali iz svojega političkoga i pragmatičnoga gledišta. Dubrovački poklisari u kontaktima s hercegom puni su hvale, ističući njegovu razboritost i mudrost. S druge strane u Dubrovačkom arhivu mogu se pronaći ocjene kako je herceg lukav, prevrtljiv i vjeroloman. Kroničar Jakov Lukarević zapisao je za hercega "Sav je bio predan bijesu, vinu, življenju s robinjama i bludnicama". Mađarski povjesničar L. Thaloczy u njemu vidio je "balkanskoga Machiavellija". Ipak, većina se danas slaže kako je herceg Stipan Vukčić bio vješt političar, dobar strateg i diplomat. Herceg Stipan Vukčić bio je često na ratnoj nozi s Dubrovčanima. Oni su 1452. iskoristili neslogu u hercegovoj obitelji, kada je on sinu Vladislavu jednostavno oteo mladu konkubinu Elizabetu, podrijetlom iz Siene, te u koaliciji s hercegovim sinom udarili s vojskom na njegove gradove. Ali kad je Stipan u protunapadu došao do zidina grada Dubrovnika, oni su smislili kako suzbiti pogibelj. Kako je herceg bio dubrovački građanin i plemić, te kao takav nije smio navaliti oružanom rukom na svoj grad, proglase ga odmetnikom i izdajnikom, raspisavši ucjenu na njegovu glavu u vrijednosti petnaest tisuća dukata, mirovinu, kuću u gradu i prijam u gradsko plemstvo. Kada je Stipan čuo za to, znajući da ima odveć neprijatelja, odustane od daljnje opsade. Na vrhuncu svoje vlasti herceg je gospodario krajevima od Boke do Olova i od Morače do Omiša. Stara Hercegovina (ili Velika Hercegovina) bila je gotovo dvostruko veća od današnje Hercegovine. U svibnju 1466., kada je osjetio da mu se približava smrtna ura, zovnuo je svjedoke i napravio testament. Po kršćanskom običaju ostavio je legat od deset tisuća dukata za spas svoje duše, kao i značajnu svotu dukata sinovima i ženi Ceciliji.
 Pucal s hercegova bunara |
